Domaća zadaća Xtra: Procvat radija u doba pandemije
27.08.2020. 13:45
Radio i audio sadržaji općenito, uključujući glazbeni streaming i podcaste, nalaze se među pobjednicima ere globalne pandemije. Tako govore istraživanja, studije i različita mjerenja životnih navika i korištenja medija diljem svijeta.
Total Audience Report agencije Nielsen - objavljen sredinom kolovoza - navodi kako tri četvrtine ljudi koji rade od kuće svojim omiljenim društvom smatraju zemaljski radio i glazbu putem streaming servisa. Takvi sadržaji daleko za sobom - za punih 10 posto - ostavljaju prve slijedeće kućne suputnike pri poslu, televizijske live ili streaming sadržaje odnosno društvene mreže. Britanski Radio Today, prenoseći izvještaj koji je naručila kompanija Global, navodi kako je slušanost najuspješnijih komercijalnih radijskih stanica na Otoku - uključujući Heart, Capital, LBC i Radio X - porasla od 13 do zadivljujućih 73 posto. Postoci se razlikuju od stanice do stanice, ovisno i o podacima koji se mjere: dosegu slušatelja ili broju sati provedenih uz radio.
Kada je radio u pitanju, rejtinzi slušanosti skočili su odmah po početku krize - pa i u trenucima kada je glazbeni streaming zastao. News/Talk programi, najuspješniji jutarnji i dnevni show programi i glazbene emisije jednostavno su jele medijski prostor. Razloga za to je mnogo. Britanski Radiocentre navodi da je 90 posto ispitanika navelo kako ih je komercijalni radio svojim aktivnim programom povezivao sa svijetom u vrijeme lockdowna, 89 posto da ih je uspješno informirao, a 84 posto da im je bio najbolje moguće društvo. Je li se tome za čuditi?
U eri društvenih mreža bi vam se moglo učiniti da su one najbolji mogući supstitut smanjene društvenosti no audio nudi iskonsku vrstu emocije, glas koji se obraća vama i sadržaj bitno slojevitiji od ma kakve komunikacije Instagramom, TikTokom ili putem Facebooka. To, uostalom, potvrđuje i studija odsjeka Media Psychology Lab sa španjolskog Sveučilišta Pompeu Fabra koje se nalazi u Barceloni. Uz bitan dodatak: prije svjetske zdravstvene krize radijski program se većinom slušao individualno, a od tada u društvu. Jer je, potvrđuje istraživanje, radio medijska platforma kojoj se najviše vjeruje i ona koja slušatelju daje osjećaj da se nalazi u većem društvu.
Svako doba, dakle, ima svoje dobitnike i gubitnike. Za Brelandova radijskoga showa na kanalu Apple Music Country među dobitnicima ere pandemije COVID-a nabrojani su TikTok, Twitter i NBA. Tome svakako valja pridodati i radio. Onakav kakav jest i onakav kakav kani biti. A kada je svaka kriza u pitanju, onda ona sa sobom donosi i nove poslovne poduhvate ili intenzivnije bavljenje dragim hobijima, ma koji oni bili. I zato vam u doba kada Billboard, pozivajući se na Nielsen, javlja kako se populacija američkih Latinosa povezala s radijem više no ikada, nudimo priču o tri nova radijska projekta koja su od početka svjetske zdravstvene krize nastala u našoj zemlji. (Goran Komerički)
Radio 041 je kanal radijskoga entuzijasta i glazbenoga znalca koji nudi easy listening glazbu probranu na temelju podataka o uspješnosti autoriteta svjetske glazbene statistike - magazina Billboard. Iza projekta - nastalog putem alata s američke platforme Radio King - stoji Stanko Bondža, jedan od najtraženijih domaćih DJ-a i radijskih selektora s impresivnim radijskim stažem.
Zašto sam se odlučio kreirati radio? Iz čiste dosade - sa smiješkom će Stanko - ali i iz nostalgije za bivšim poslom. S radija sam otišao prije četiri godine, a u tom razdoblju se glazbeno nisam uspio potpuno izraziti, jer si u klubovima ograničen na energične pjesme. Ovako zabavljam samoga sebe, a ako to nekoga zanima - sjajno!
U opisu sadržaja Radija 041 stoji da donosi probrani odabir klasičnih chart hitova iz razdoblja od 1970. do 2020. godine, a među njima se nalazi do deset posto domaćih glazbenih imena. Pa se tako uz Bee Gees, Roxette, The Corrs ili Hoziera, mogu čuti Mayales, Bastardz ili Nipplepeople. I sve to složeno putem softwarea koji omogućuje radijski miks i pažljivo slaganje rotacije na način da bude prihvatljiva 'ljudima koji ne vole reklame, jingleove i govoranciju'.
'Odabir pjesama je konceptualan, jer se u pristupu vodim podacima o najuspješnijim pjesmama 'na današnji dan' prijašnjih godina', govori Stanko Bondža i iznosi kako se u rotaciji nalazi 300 pjesama: Svaki dan mijenjam 10 posto rotacije tako da u desetak dana dobijete potpuno novu playlistu. Ona nastaje starim MTV-jevskim pristupom nepovezanih pjesama koje sve zajedno daju određeni smisao. Zašto bi netko okrenuo Radio 041, a ne bi slušao glazbu putem Spotifyja ili Deezera? - Jer je živi selektor sa znanjem i iskustvom bolji i od najboljeg algoritma - reći će.
Radio 041 nastao je na platformi Radio King koja svakome od nas omogućava da budemo kreatori radijskog projekta. Software i domaćinstvo koje platforma nudi omogućava nam slaganje programa po želji - glazbenog, govornog ili govorno-glazbenog. Sve zajedno donosi nam priliku da emitiramo unaprijed snimljenu emisiju ili radijski show uživo. I to je sjajna vijest za kreativne ljude i radio lovere. Da mogu kreirati vlastiti radio. I distribuirati ga, primjerice, putem vlastita internetskog sučelja, radijske aplikacije, radijskih servisa ili, primjerice, vlastite stranice na Facebooku.
Radio 041 možete slušati putem platformi Radio Garden i MyTuner, ali i internetske stranice radio041.com. Osobno je nisam otvorio - istaknuo je Stanko Bondža - ali ju je netko generirao. I hvala mu! A slušanost? - Na radio dnevno klikne između 200 i 300 različitih ljudi s više kontinenata - dodaje - iz Italije ili Rusije, primjerice. Amerikanci također. Za približno sat vremena dnevnog užitka u slaganju programa, rezultat je sjajan. Može li izmjeriti slušanost u odnosu na druge stanice u Zagrebu, upitah vlasnika radija koji ime duguje 'simbolici starog pozivnog broja za Zagreb koji doziva retro glazbu i činjenici da sam u trenutku osmišljavanja radija imao 41 godinu'?
Na stranici Radio Gardena možete vidjeti rejting stanica koje slušaju korisnici servisa - uputio me Stanko Bondža. I, dakako, uslijedio je pogled na listu najomiljenijih radija iz Zagreba. Izlistano ih je trideset, a na njoj Radio 041 zauzima dvadeseto mjesto. Iza njega su se smjestile stanice koje emitiraju i putem FM kanala kao što su Radio Student i Zabavni radio Martin. Poticajno, zar ne? Listu najuspješnijih zagrebačkih kanala na platformi Radio Garden predvode Narodni radio i Otvoreni radio. Na njoj se našao i Radio Falš, čiju priču također donosimo u ovom, posebnom izdanju Domaće zadaće. (Goran Komerički)
Koliko dana već tišina vlada Lisinskim vjerno pokazuje brojač na LCD ekranu ispred Dvorane, uz zvukove programa "Lisinski na otvorenome", odabirom glazbenih brojeva onih koji su na ovom mjestu održali spektakularne koncerte za pamćenje, kao dio gotovo pola stoljeća impresivne povijesne priče hrvatskog hrama glazbe. Nažalost, samo u obliku snimke, kao protest prisilnoj tišini proteklih nekoliko mjeseci. Neustrašiv, nezaustavljiv, optimističan i buntovan duh Lisinskog sada možete ponijeti gdje god pošli i to u obliku radija Lisinski.
Za sada dostupan samo na www.lisinski.hr, a uskoro kao i mobilna aplikacija, donosi zanimljiv i impresivan odabir djela, širokog žanrovskog dijapazona, koji slušatelja svakom odsviranom notom podsjeća na svu umjetničku raskoš kojoj smo svakodnevno svjedočili i u kojoj smo uživali ispred najpoznatije i najprestižnije pozornice u Hrvatskoj. Ponekad sa suzom radosnicom u oku, ponekad s velikim osmijehom na licu, ponekad čak i zaplesali u ritmu, uvijek uz mnoštvo pozitivnih emocija.
Najbolje, najveće i ostalim hvaljenim superlativima nakićene domaće i strane zvijezde dio su pomno odabranog programa ovog radija. Vrhunske operne arije, maestralna simfonijska djela te pop i rock klasici dio su dnevnog programa dok je večer rezervirana za izvedbe komornih sastava i glasovirske recitale.
Slušati radio Lisinski pobuđuje gorko-slatke osjećaje. Gorke, jer još uvijek nekako ne vjerujem da već nekoliko mjeseci u toj dvorani vlada tišina. Da je danas nemoguće sjesti u dupkom punu dvoranu i dva sata uživati u performansu vrhunskog svjetskog orkestra ili solista. Slatke, jer je svaka odsvirana nota koja dopire iz zvučnika jedan otkucaj srca Dvorane, koji poručuje da baš ništa ne može u potpunosti utišati glazbu, ulijevajući nadu u bolje sutra,
Evo, upravo mi Pogorelić svira Chopina... kad već ove sezone nije stigao uživo... optimistično se zagrijavamo za sljedeću. Martha Argerich 3.10.2020. (Maja Trstenjak)
Radio Falš s emitiranjem je počeo 20. travnja 2020. godine. Iza njega stoje osnivač Borna Pavalić i Dorotea Pavalić, koja je zadužena za društvene mreže na kojima promovira i kontaktira umjetnike te gradi odnos s publikom. Borna je glazbenik i član grupe Letargija, jednog malog garažnog benda koji godinama traži prostor na glazbenoj sceni - kako mi je napisao. Manjak prostora za vlastitu glazbu na sceni dovelo je do ideje da se stvori novi prostor i potpuno nova scena sa svim umjetnicima koji su također ovih svih godina bili suočeni istim problemima, kao što je to probijanje iz garaža do mainstream medija. [...] Ono što sam naučio kroz sve godine bavljenjem glazbom jest da glazbenika ima, nevjerojatno talentiranih i beskompromisnih, koji žive svoju glazbu svakim dahom, iako su neprilikom objavljivanja i promoviranja svojih djela primorani često i staviti svoj talent u drugi ili treći plan. Nerijetko sam proveo dane u mnogim prostorima za probe raznih umjetnika i tužna činjenica je da je velik broj njih zapeo tek u garažama, svirkama po lokalnim kafićima i pokojem omanjem klubu. Moj osobni stav je bio da je to zločin protiv umjetnosti, stoga sam osnovao online radio stanicu isključivo za neafirmirani talent, što se ispostavilo da je bilo i prijeko potrebno jer nam se u tako kratkom roku javilo preko stotinu glazbenika koji danas preko naše web stranice, radija i društvenih mreža uživaju u besplatnom emitiranju i promociji - objasnio je Borna.
Naziv Radija Falš možda kod nekih izaziva negativne asocijacije, no namjera osnivača je upravo suprotna. Falš nam predstavlja iskreni vrisak. Ima li nešto prirodnije, iskrenije ili više neiskvareno od sirovog i post-produkcijski neuređenog glasnog falša? Predstavlja novo doba, vrijeme gdje se više cijeni snaga i kvaliteta pjesme, vrijeme gdje se shvaća da je umjetnost više od diskografskih tvornica akorda i plavuša na playbacku. Milijuni su osjećaja u pjevačevom 'falšu' koji objašnjava: 'Evo nas, ne marimo za stari način! Beskompromisno! Umjetnost radi umjetnosti!' A tih umjetnika, vjerujte, ima - smatra Borna.
Radio Falš opisuje se kao radio za neafirmirane umjetnike, jer u svom radu ne žele predstavljati samo glazbenike. U budućnosti nadamo se pomoći i ostalima, kao što su pisci, slikari, kipari,… Svima koji ne nalaze medij gdje bi mogli objaviti svoj talent - pojasnio je. Iako bismo mogli raspravljati o tome što podrazumijeva pojam neafirmiranosti – ili gdje bismo mogli povući crtu, da parafraziram Saru Renar – osnivač Radija Falš to rješava ovako: Glazbenici koji su nam se javili samim kontaktiranjem našeg radija već su procijenili svoju neafirmiranost. Nikada nećemo emitirati nekoga kao što su Majke, Urban i slično. To ne znači da ih ne volimo ili ne želimo, već da su afirmirani glazbenici koji ne trebaju našu pomoć. Ljudi koji se javljaju i sviraju na našoj radio stanici nemaju više od par tisuća pregleda na poznatim glazbenim stranicama i kanalima. Većina nema niti par stotina. Također ne prihvaćamo sastave koji ne mare za svoju umjetnost. Mi shvaćamo da pregledi i lajkovi ne predstavljaju kvalitetu sastava ili nekog kantautora. Vodimo se jedino po činjenicama je li pjesma autorska, te je li autor u potrebi za pomaganjem promoviranja njegovog autorskog djela.
Ako ste glazbenik/glazbenica i treba vam pomoć kako biste došli do šire publike, te razmišljate o tome da se obratite Radiju Falš za pomoć, ne morate biti pod pritiskom dileme je li vaša snimka tehnički dovoljno kvalitetna. Normalna stvar je da kod neafirmiranih glazbenika neće uvijek biti skupo snimljenih demo snimaka. Stoga imamo program Diktafon Mix u kojem emitiramo snimke koje su lošije kvalitete, ili pak samo snimljene iz kućne radinosti. Recimo da ste nekad prije imali svoj super sastav, tamo negdje u srednjoj, ali eto život se dogodi i nema više vremena, niti sastava… Ali imaš staru prašnjavu gitaru na tavanu, tekst u staroj bilježnici, žar još tinja negdje u zakutku misli i neki običan mobitel s opcijom snimanja. To je sve što trebaš. Probuditi staru ljubav prema glazbi, snimiti se preko mobitela ili kojekakvog snimača, poslati na Falš, i napokon dobiti svojih pet minuta. Isto vrijedi i za ljude koji se ne mogu financijski poduprijeti radi visokih cijena u današnjim studijima. Sve što trebaš je snimač, bio na mobitelu ili u studiju - objasnio je Borna i dodao da je poželjno: da se uz snimku pošalje i neka fotografija, mala kratka biografija, eventualne linkove na web stranice,… Sve što možemo iskoristiti za promociju autora.
Neka od domaćih imena čija se glazba češće vrti na Radiju Falš su Asper, Karlo Lugarić, Mel Camino tj. Frik iz kvarta, Spotty Mug, Mrtvi kanal, Letargija, Peglica i Komandos. „Na radiju se vrti stotinu glazbenika, dobro je primijećeno da je tu naša draga Asper, koja se javila među prvima i bili smo iznimno sretni kada smo primili njen e-mail, s njom imamo prelijepu suradnju, svakim novim mjesecom šalje nam još jednu stvar. Također Frik iz Kvarta, jedan od prvih, prvi je i snimio kratku promocijsku snimku za radio što nas je iznimno razveselilo… Goran Vrkić iz Mrtvog Kanala i Go Mana koji je obogatio radio za par sastava… Ima mnogih koji su toliko puno doprinijeli i motivirali nas da guramo dalje i razvijamo ideju o neafirmiranoj glazbi i ostaloj umjetnosti. Zvuk kojem težimo nemamo. Svakako imamo svoj ukus i želju, ali kako bi radio uistinu bio beskompromisna sluga neafirmiranim umjetnicima morali smo izbaciti naš ukus i pustiti umjetnicima da slobodno kroje svoju novu scenu po sebi, a ne obrnuto. Kako se za sada nakon stotinu glazbenika čini, najviše je bilo rock sastava koji su bili u potrebi za više prostora, ako strpamo punkere, metalce i klasične rockere u istu košaru. Poslije njih javilo se i mnogo pop glazbenika, pa akustičnih i električnih… Zaista široka lepeza žanrova“, napisao mi je Borna.
U ovoj prvoj fazi, Radio Falš radi na promociji neafirmiranih glazbenika, no i na afirmaciji samoga radija. Ovo što do sada radimo se iskazalo veoma uspješno, moglo bi se i reći previše jer se nismo nadali tolikom odazivu u toliko brzom roku. Taj odaziv nas motivira i zato ciljamo najviše što možemo. U planu su nam promoviranja drugih umjetnosti uz glazbu kao što smo i prije naveli, pa novi programi na radiju – intervjui, koncerti, emisije o glazbenicima s radija, kulturi, događajima,… Proširit ćemo se na što više kulturnih programa i projekata, koliko nam je to moguće u što kraćem roku, i najbitnije uvijek ostati stanica za naše neafirmirane umjetnike i kulturu - zaključuje Borna.
