Specijal

NEKAD I DANAS: Stadionski i veliki dvoranski koncertni spektakli

NEKAD I DANAS: Stadionski i veliki dvoranski koncertni spektakli

Svaki koncertni prostor ima svoje čari, intimnost malih klubova i njihova hermetičnost u kojoj se spajaju energije izvođača i publike ponekad imaju jaču moć od puno većih dvorana, ali rijetko koji osjećaj može se mjeriti s uzbuđenjem koje vas obuzme netom prije početka velikog koncerta bilo na stadionu ili velikim dvoranama. Ovo je priča o inozemnim koncertnim spektaklima u Hrvatskoj nekad i danas.

Još u bivšoj državi 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća hrvatska publika imala je priliku gledati koncertne tada velikih, danas legendarnih izvođača. The Rolling Stones, Deep Purple, Jethro Tull, Queen, Wings i mnogi drugi održali su koncerte (koji se mlađim generacijama danas čine pomalo mitski) u zagrebačkom Domu sportova koji je bio jedno od glavnih koncertnih središta u Hrvatskoj, ali i cijeloj bivšoj Jugoslaviji, a Dire Straits predvođeni Markom Knopflerom zasvirali su na Zagrebovom stadionu u Kranjčevićevoj ulici te je taj koncert kasnije ovjekovječen na live albumu.

Stizale su devedesete, a na njihovom samom početku Hrvatsku je prvo u kolovozu posjetila Tina Turner koja je koncert održala na Radnikovom stadionu u Velikoj Gorici, a u rujnu je spektaklom na Dinamovom stadionu u Maksimiru publiku raspametio čarobni David Bowie. Prema pisanju tadašnje štampe, vrijeme je bilo kišno, vjetrovito i sumorno, ali u trenutku kada se Bowie popeo na pozornicu i pred 50 000 okupljenih zasvirao “Space Oddity” kiša je prestala padati, a iako s upalom grla, uspio je odsvrati koncert koji se prepričava generacijama.

Posljednji predratni koncert u Hrvatskoj održao je Iggy Pop u prepunom Domu sportova. Tijekom ratnih godina inozemna gostovanja gotovo da su postala predmet sjećanja van manjih klupskih gostovanja (primjerice bend Death in June 1992. godine je nastupio u zagrebačkom klubu Jabuka, a cjelokupnu zaradu darovali su kao humanitarnu pomoć Hrvatskoj), a prvo veće gostovanja ponovno je bio Iggy Pop koji je u srpnju 1994. godine sa svojim Stoogesima nastupio na Šalati.

U godinama nakon rata u ljudima se probudila ogromna glad za zabavnom, koncertima i svime čega je nedostajalo u tragičnoj prvoj polovici desetljeća i željno se očekivao povratak velikih glazbenih zvijezda na naše pozornice. Vjerojatno jedan od najvećih i najpamtljivijih koncerata generacije održali su The Rolling Stones 1998. godine u sklopu turneje “Bridges to Babylon” na zagrebačkom Hipodromu pred čak 80 000 ljudi. Ovaj koncert u Hrvatskoj je trenutno još uvijek ostao nenadmašen (ako ćemo za kriterij uzeti broj posjetitelja) i postao svojevrstan sinonim za koncertne spektakle ovih prostora.

Metalci su su došli na svoje 2003. godine jer je bilo vrijeme za koncert jednog od najvećih metal bendova - Iron Maiden. Maideni su nastupili pred nabrijanom publikom koja se vrućeg srpanjskog dana okupila na stadionu Radnik u Velikoj Gorici, a to je samo jedno u nizu od brojnih druženja naše publike i velikih Maidena u nadolazećim desetljećima. Na prijelazu stoljeća koncertna scena u Hrvatskoj polako se budila, sve veći broj izvođača vraćao se u Hrvatsku, a osim velikih uspjeha bilo je i velikih promašaja, a jedan od tih bila je “najbolja koncertna sezona” 2004. godine u kojoj su u Velikoj Gorici trebali nastupiti Metallica, Pink, Lenny Kravitz i Carlos Santana. Svi koncerti osim Santaninog su otkazani, navodno zbog slabe prodaje ulaznica, a tada je krenula neprekidna trakavica oko povrata novca vlasnicima kupljenih ulaznica te je među publikom zavladalo nepovjerenje prema organizatorima koncerata. Otprilike u isto vrijeme veliku popularnost su počeli stjecati agencije koje su organizirale putovanja u susjedne države. Organizirani prijevoz koji je uključivao i ulaznicu bio je idealan način da uživo pogledate koncerte omiljenih izvođača koji su i dalje zaobilazili Hrvatsku. Iako je koncertna scena rasla i polako se transformirala, osim sporadičnih većih koncerata ili niza najavljenih, a potom otkazanih i dalje smo bili na marginama promotora. Jedan od razloga koji se često navodio bile su previsoke cijene ulaznica za platežnu moć domaće publike te organizatori nisu htjeli riskirati gubitke i minuse.

No usprkos tome uskoro je uslijedilo zlatno doba velikih koncerata u Hrvatskoj. 2008. godine u metropoli je izgrađena Arena Zagreb i Hrvatska je postal bogatija za moderni prostor po uzoru na inozemne arene, a koji je u punom kapacitetu mogao primiti 20 000 ljudi. U sljedećih nekoliko godina našim dvoranama i arenama procirkulirala su imena poput Depeche Mode, Rogera Watersa, Stinga, Rammstein, Beyonce, Britney Spears, a posebno spektakularan (i blatan) bio je dugoočekivani koncert Metallice na Hipodromu 2010. godine, te Red Hot Chili Peppersa na istom prostoru dvije godine kasnije. Značajan megakoncert u Hrvatskoj bio je i dvodnevni spektakl U2 u sklopu 360 turneje na maksimirskom stadionu u kolovozu 2009. godine, a vrijedi spomenuti i Bon Jovi koji su tamo zasvirali dvije godine kasnije, Rogera Watersa na Poljudu, Leonarda Cohena u pulskoj Areni a ta zlatna era završila je negdje otprilike nakon showa koji je priredio Robbie Williams također na maksimirskom stadionu 2013. godine. Bilo je kratko, ali jako slatko, te je nakon ove ere ponovno je započelo 'mračno' doba velikih koncerata u Hrvatskoj, nalik na ono s kojim smo mislili da smo se pozdravili čitavo desetljeće ranije.

Dok je klupska, festivalska i koncertna scena orijentirana na prostore manjeg kapaciteta cvala, domaća publika je u potrazi za velikim samostalnim koncertnim spektaklima opet uglavnom morala potegnuti preko granice. Agencije koje se bave organiziranim prijevozima za koncerte vrlo često su se mogle pohvaliti rasprodanim aranžmanima čim su stavljeni u prodaju. Iako je odlična stvar s vremena na vrijeme napraviti izlet s ekipom i otići u neku od obližnjih država uživati u koncertima omiljenih bendova, zasigurno bi nam svima financijski više odgovaralo da baš svaki put ne moramo prevaliti toliki put za nešto što u drugim državama dobivaju ponuđeno na pladnju. Naravno, većih koncerata i dalje je bilo, primjerice Justin Bieber u zagrebačkoj Areni u kojoj su na pozdravnoj turneji nastupili i Deep Purple, a zatim i Bryan Adams, Gregorian, Robert Plant u pulskoj Areni, Sting na istom mjestu... No to su iznimke koje potvrđuju pravilo. Zašto je Hrvatskoj nakon 2013. godine ponovno došlo do “suše” velikih koncerata inozemnih izvođača? Riječ je o kombinaciji čimbenika, a svi su naravno ekonomske prirode. Organizacija svakog koncerta skupa je i rizična. Popis troškova poprilično je dugačak, a samo neke od stavki koje ulaze u konačni trošak su produkcija, smještaj, osiguranje, marketing, naravno honorar izvođača, a kao šlag na torti je i porez koji kao što svi znamo, u Hrvatskoj je ekstremno visok, dok su prosječna primanja poprilično niska. Za organizatore i promotore rezultat ove jednadžbe je gubitak, minus ili u najboljoj situaciji nula. Stoga, ne treba čuditi da je većina produkcija 'pobjegla' susjedima.

Velika nada u povratak koncertnih spektakla u Hrvatsku rodila se 2018. godine kada su najavljena dva dana jednog od najtraženijih svjetskih live bendova Foo Fightersa u pulskoj Areni koji su održani u lipanj 2019. godine. Karte su planule u roku od nekoliko minuta, a ta dva dana u Puli bila su “maturalac” za sve ljubitelje velikih gužvi i glasne muzike bili fanovi Foo Fightersa ili ne. Taman kada se činilo da će Hrvatska još jednom ustati kao feniks i zahvaljujući novim i svježim promotorskim naporima ponovno ugošćavati top svjetska glazbena imena, dogodila se pandemija.

Trenutno, iako smo i dalje u pandemiji pomalo 'kapaju' najave koncerata za sljedeću godinu, nekih odgođenih, nekih svježe najavljenih. Među većim najavljenim koncertima su Arctic Monkeys u pulskoj Areni za koji su karte rasprodane minutu od početka prodaje, The Cure, Iron Maiden, Kiss i Sting u zagrebačkoj Areni... Okolnosti će pokazati koji će se od ovih koncerata moći održati, ali održali se ili ne te najave donose dašak optimizma i nade u povratak svjetske zvjezdane prašine na velike domaće pozornice.

Mirta Klarić
Mirta Klarić

Urednica odjela razvoja, produkcije i realizacije zabavnog sadrzaja