NEKAD I DANAS: Mjuzikli i rock opere
28.12.2021. 21:38
Glazba može aktivirati emocije kao rijetko što drugo, pa kada neka priča oživi kroz glazbu na daskama koje život znače ili velikom platnu u kombinaciji s raskošnom scenografijom, plesom, blještavim kostimima, intrigantnim likovima stavljenima u situacije koje oduzimaju dah, ta emotivna reakcija postaje još jača, a poruka priče postaje glasnija. Sve ove elemente zbog kojih su postali neodoljivi publici diljem svijeta u sebi sadrže mjuzikli i rock opere.
Za mjuzikle i rock opere danas se diljem svijeta traži karta više. Bili obožavatelj ili ne, sigurno ste se tu i tamo 'ulovili' kako pjevušite “Summer Nights”, “Somewhere Over the Rainbow” ili možda “Let The Sunshine In”. U Londonu i New Yorku koji se smatraju njihovim prijestolnicama cijene ulaznica sve su samo ne skromne (za "Moulin Rouge!" u Londonu ćete primjerice izdvojiti iznos od minimalno pedeset funti što je oko 450 kn ili primjerice za popularni "Hamilton" minimalno stotinu funti odnosno oko 900 kn dok kod nas ulaznice na slične predstave iznose između 100 i 150 kuna), a neke popularne ili gostujuće izvedbe rasprodane su za cijelu sezonu unaprijed. Mjuzikl je već desetljećima najkomercijalniji kazališni žanr stoga ne čudi da je osim na kazališnim daskama uspješno zaživio i na filmu. Česte su i popularne ekranizacije nekih od najupečatljivijih mjuzikala svih vremena na velikom platnu (recimo “Cats”, “Fantom u operi”, “West Side Story”, “Sound of Music”) ili u obrnutom smjeru kao primjerice “Moulin Rouge” koji je u live varijanti zaživio gotovo dvadeset godina nakon objave tog hit filma redatelja Baza Luhrmanna.)
Mjuzikli su nastali na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u SAD-u gdje su se razvili iz operete, baleta, burleske i nekih drugih scenskih oblika te se taj trend ubrzo proširio i na Europu. U vrijeme dok je u SAD-u došlo do procvata mjuzikla u Hrvatskoj je i dalje bila popularna opereta čiji najpoznatiji skladatelj je bio Ivo Tijardović, autor “Male Floramye” i “Splitskog akvarela”. Hrvatska je na svoj prvi mjuzikl trebala čekati do 1971. godine kada je nastala “Jalta, Jalta” za koju je libreto napisao Milan Grgić, glazbu Alfi Kabiljo, a režirao legendarni Vlado Štefančić. “Jalta, Jalta” čija radnja je smještena u ljetovalište na poluotoku Krim tijekom povijesne konferencije 1945. godine na kojoj su se susreli Staljin, Roosevelt i Churchill danas je smatrana najuspješnijim hrvatskim mjuziklom s više od 700 izvedbi, a čak i ako niste imali priliku pogledati ga sigurno ste čuli najpoznatiju pjesmu “Neka cijeli ovaj svijet”. Godinu dana kasnije stigao je i uspješni mjuzikl “Dundo Maroje” za koji je glazbu skladao Đelo Jusić.
Do revolucije u žanru došlo je krajem 60-ih godina prošlog stoljeća i nastanka rock opere. Jedna od najpopularnijih svih vremena je rock opera “Jesus Christ Superstar” koju potpisuju Andrew Lloyd Webber i Tim Rice. U rock operi u orkestar su uvršteni instrumenti karakteristični za rock glazbu primjerice električna gitara te je kao u klasičnoj operi gotovo sav dijalog otpjevan (za razliku od mjuzikla u kojima postoje djelovi dijaloga koji nisu otpjevani). Popularnost rock opere pratila je rast popularnosti rock glazbe, a koliko je rock opera bila isprepletena s popularnom rock i hard rock glazbom tog vremena govori i podatak da je na studijskoj verziji “Jesus Christ Superstar” (koja je prethodila kazališnoj) glavnu ulogu otpjevao frontmen benda Deep Purple, Ian Gillan. Hrvatska nije dugo trebala čekati da ovaj popularni glazbeno-scenski žanr zaživi i na našim daskama te je 1975. nastala naša prva rock opera “Gubec-beg” za koju je libreto i stihove napisao Ivica Krajač, a glazbu je skladao Karlo Metikoš. “Gubec-beg”, priča o ustanku kmetova protiv gospodara Susedgrada Franje Tahya premijerno je izvedena u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 1975. godine, a najpopularniju i najizvođeniju ariju iz ove rock opere “Ave Maria” tada je izvela Josipa Lisac. Ova raskošna rock-opera u izvedbi ansambla Gradskog kazališta Komedija doživjela je ogroman uspjeh te su autori četiri godine kasnije stvorili još jednu povijesnu rock operu “Grička vještica” u kojoj su nastupile dive Radojka Šverko i Zdenka Kovačiček. Dvadeset godina kasnije, trilogija je zaokružena “Crnom kraljicom”(Ivica Krajač i Zlatko Tanodi), u kojoj su nastupile zvijezde nove generacije Barbara Rocco, Senka Bulić, Jasna Palić, Mila Elegović... Prije desetak godina ova popularna trilogija (kojoj je i dalje po popularnosti na čelu “Gubec-beg”) dobila je reizdanje na tri albuma te u slavnim izvedbama mogu uživati i nove generacije.
U Hrvatskoj su uprizoreni neki od najpoznatijih svjetskih mjuzikla i rock opera poput “Mamma Mia!” koja se temelji na glazbenom katalogu jedne od najpopularnijih glazbenih skupina svih vremena ABBA-e, spomenuti “Jesus Christ Superstar”, “Grease”, Chicago, “Aida”, “Hair” (svi navedeni nastali su u izvedbi Gradskog kazališta Komedija) i drugi, a također su se dogodila i uspješna gostovanja svjetskih produkcija primjerice “We Will Rock You” (temeljen na pjesmama grupe Queen) te jedan od najvećih svjetskih mjuzikla “Cats”. Za svim ovim naslovima stvorio se velik interes te su ulaznice bile rasprodane ponekad i mjesecima unaprijed što govori o popularnosti i 'gladi' publike za ovakvim sadržajima. Ono što je upečatljivo kada se 'izlistaju' svi ovi popularni naslovi je veći broj inozemnih nad domaćim. Jedan od uspješnih domaćih mjuzikla novijeg datuma je “Bambina” koju potpisuje popularni kantautor Neno Belan za koju je on napisao pjesme, a tekst potpisuje Ana Tonković Dolenčić, no takvi primjerci su rijetkost u posljednja (otprilike) dva desetljeća. Iako se mjuzikli i rock opere s hrvatskim potpisom izvode i dalje, novi hrvatski mjuzikli postali su rijetkost te unutar struke nastaju rasprave oko uzroka i rješenja.
Ono što je sigurno je da je naša domaća publika luda za mjuziklima i gotovo je sigurno da su svaki potencijalni novi naslov kao i ponovne izvedbe postojećih zagarantirani hit. Kako i ne bi kada mjuzikli i rock opere publici pružaju posebnu vrstu eskapizma. Što god da se događalo u “vanjskom svijetu” gledanje dobrog mjuzikla ili rock opere može poslužiti kao savršeno utočište. Osim hipnotičnih plesnih koreografija, uzbudljivih zapleta, impresivne kostimografije i scenografije za stvaranje te posebne magije zaslužni su moćni vokali koji savršeno mogu utjeloviti bilo koju emociju te vas natjerati da ostanete bez teksta pred njihovim talentom, a jednom kada vas osvoje sigurno ćete se ponovno vraćati po novu dozu. Hrvatski mjuzikl i rock opera imaju bogato, vrijedno nasljeđe i čvrsto postavljene temelje na kojima bi mogle pozavidjeti i svjetske produkcije. Naši umjetnički i kreativni potencijali i danas su jaki te bi bila šteta da u budućnosti ne nastanu neki novi “Gubec-beg” ili “Jalta, Jalta”.
