
Zagrebačka filharmonija - koncert otvorenja sezone
27.09.2014. 15:09
[caption id="attachment_3824" align="aligncenter" width="547"]
U petak, 26. rujna, u već svima dobro poznato vrijeme (u 19:30 sati), Zagrebačka filharmonija otvorila je svoju novu koncertnu sezonu svečanim koncertom u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.
Malo je reći da je ovogodišnji koncert otvorenja dočekan s nestrpljenjem s obzirom na gotovo punu veliku dvoranu. Zagrebačka je publika bila više nego očito gladna dobrih i velikih koncerata i glazbenika, pa je hvale vrijedna nova inicijativa Zagrebačke filharmonije da, 20 minuta prije svakog koncerta uz stručno vodstvo muzikologa održi kratko predavanje kao svojevrstan uvod u koncert uz druženje s glazbenicima. Ovakva će praksa, sudeći po jučerašnjem uvodnom razgovoru, pridonijeti neposrednosti između publike i glazbenika, te dodatno sadržajno nadopuniti informacijama bogatu programsku knjižicu.
Uvodni razgovor, koji je vodio Branimir Pofuk, obilovao je informacijama o djelima na programu. Tako smo saznali da je djelo Milka Kelemena, Preludio, Aria e Finale, nastalo kada je skladatelj imao tek 20 godina i prvo je njegovo djelo „koje je ušlo u svijet muzičara i kompozitora“. Praizvedeno je 1945. godine, odmah poslije rata, pod ravnanjem mo. Milana Horvata, te je imalo velik uspjeh kod publike.
O Mozartovom dobro poznatom Koncertu za klavir i orkestar br. 21 u C-duru i ulomcima iz 1. i 2. suite Romeo i Julija Sergeja Prokofjeva govorili su koncertna majstorica gđa Sidonija Lebar i mo. David Danzmayr. Iako dirigent mlađe generacije (rođen 1980. godine), Danzmayr je već u uvodnom razgovoru pokazao kako na njega u sljedećim godinama treba ozbiljno računati. Svojom iskrenošću, karizmom i znanjem, uz izvrsno koncipirana pitanja i dosjetke gospodina Pofuka, mladi je maestro uveo slušatelje u nadolazeću glazbenu poslasticu.
Koncert je započeo kratkim govorom novog ravnatelja Zagrebačke filharmonije – Mirka Bocha i dodjelom Zlatne povelje za iznimna dostignuća i izvrsnost skladatelju Milku Kelemenu, koji je ranije istog dana primio i počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu. Bio je to doista dirljiv trenutak i zasluženo priznanje jednom od najpoznatijih hrvatskih živućih skladatelja.
Izvedba njegova djela Preludio, Aria e Finale oduševila je prisutne. Radi se o, kako i naslov ukazuje, trostavačnoj kompoziciji dosta mračnog karaktera. Preludio obiluje fugatom i kromatikom, dok je Aria bazirana na naglim izmjenama dinamika. Finale pak zvuči gotovo filmski i iznimno je efektan zbog bogatih crescenda.
Sljedeće, također trostavačno djelo, bio je Koncert za klavir i orkestar br. 21 u C-duru. Kroz njega nam se predstavila ruska pijanistica Elena Baškirova. Opuštena i zanesena, a istovremeno koncentrirana i egzaktna, Baškirova je nevjerojatnom lakoćom plovila kroz Allegro maestoso u pravoj mozartovskoj maniri. Drugi stavak, Andante, unatoč povremenim nesigurnostima u orkestru, zvučao je toplo i mekano, a na momente i katarzično. Zadnji je stavak, Allegro vivace assai, potpuno suprotnog karaktera od prethodnog. Pijanistica ga je iznijela delikatno, a opet vrckavo i šarmantno. Nakon zasluženo dugog pljeska, Baškirova je publici poklonila neočekivan dodatak - Schumannov komad Des Abends - koji je dodatno naglasio njenu iznimnu muzikalnost.
Nakon pauze, dočekao nas je izbor ulomaka iz 1. i 2. suite nastalih iz baleta Romeo i Julija Sergeja Prokofjeva. Nevjerojatan je entuzijazam i energija kojom je orkestar, pod izvrsnim vodstvom mo. Danzmayra, počastio publiku. Izmjenjivanjem ulomaka (Montecchi i Capuleti, Mlada Julija, Scena, Menuet, Maske, Romeo i Julija – prizor na Julijinom balkonu, Tebaldova smrt, Ples i Romeo na Julijinom grobu) atmosfera je rasla i kulminirala na zadnjem stavku, strastvenom i toplom, a opet tako mračnom i uvijek jednako tragičnom pričom koja se kod Prokofjeva nevjerojatno manifestira u glazbenom jeziku.
Bio je to itekako upečatljiv kraj koncerta i početak nove sezone Zagrebačke filharmonije od koje, ako je suditi prema prvom koncertu, možemo puno očekivati.
Tekst: Martina Đurđević