Intervju

Ivan Josip Skender:

Ivan Josip Skender: "Umjetnici ipak trebaju biti odraz vremena u kojem žive"

Skladatelj i dirigent Ivan Josip Skender član je programskog odbora ovogodišnjeg Muzičkog biennala Zagreb. Znanje je stekao od najvećih, Urošra Lajovica i Vjekoslava Šuteja dok danas njegove skladbe pod njegovim ravnanjem često izvodi ansambl Cantus. Opera je također njegova specijalnost, a ususret MBZ-u, otkrio nam je svoje viđenje moderne klasične glazbe i poneku pojedinost o nadolazećem uglednom događaju.

Učili ste od velikih dirigenata, Vjekoslava Šuteja i Uroša Lajovica. Što je najvrijednije što ste od njih naučili?

Obojica profesora su inzistirala na temeljitom i dubokom pristupu partiturama i poznavanju svih aspekata nastanka skladbe koju učimo. Time se pokazuje respekt prema muzici i skladateljima, ali i ansamblima i publici.

 

Vaše veliko skladateljsko djelo je opera "Šuma Striborova". Kako ste uopće došli na ideju ovu bajku pretvoriti u operu i koliko je to bio opsežan i izazovan proces za vas?

Bajke Ivane Brlić Mažuranić su svojom strukturom i atmosferom gotovo savršen izvorni materijal za uobličavanje u glazbeno - scensko djelo. Moju ideju prihvatio je redatelj Ozren Prohić koji je tada bio direktor Opere u HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci te smo sa prijedlogom pristupili Muzičkom biennalu Zagreb. To je bilo moje prvo djelo tog opsega i činilo se nemogućom misijom jer sam baš tada bio na postdiplomskom studiju u Beču. No, zahvaljujući fenomenalnom izvornom materijalu skladanje je išlo vrlo brzo a suradnja sa riječkim HNK je bila fantastična.

 

Opera je praizvedena u sklopu Muzičkog biennala Zagreb. Koji je značaj moderne opere na hrvatskoj glazbenoj sceni danas? Može li se pozicija modernih opera u Hrvatskoj usporediti s njihovim značajem i plasmanom na svjetskom tržištu?

Moderna opera je kod nas danas premalo prisutna. Naša kazališta su uglavnom vezana na "čelični" klasični repertoar, a narudžbe novih glazbeno - scenskih djela od strane opernih kuća su vrlo rijetke. Nova glazbeno - scenska djela uglavnom su narudžbe od strane postojećih festivala, uz rijetke časne iznimke.

 

 

Postoji li interes za modernu operu među hrvatskom publikom ili je domaća publika više naklonjena tradicionalnim komadima?

Interes za moderno stvaralaštvo svakako postoji, iako je domaća publika naviknuta na pretežno tradicionalne operne naslove.

 

Koje djelo moderne opere biste izdvojili kao Vama najimpresivnije, a koje biste djelo izdvojili kao odličan početak za osobu koja do sada i nije bila aktivni slušatelj i gledatelj opera?

Uistinu mislim da je prevelik broj opernih djela koje volim i cijenim da bih izdvojio jedan naslov ili jednog skladatelja. Iskustvo je pokazalo da su opere G. Verdija, G. Puccinija i svakako W.A. Mozarta redovito privlačile publiku, kao i ostali popularni operni naslovi ("Carmen", "Cavaleria rusticana", "Faust" i mnogi drugi"). Također, hrvatske opere "Nikola Šubić Zrinski" i "Ero s onoga svijeta" su vrlo popularni naslovi kod hrvatske publike i često su prvi naslovi s kojima se mladi slušatelji susreću. Što se modernijih naslova tiče, smatram da bi slušatelj se slušatelj trebao sam pustiti da se iznenadi i otkrije nešto novo.

 

Također ste skladali i glazbu za komorne ansamble. Kako izgleda Vaš kreativni proces? Što vas inspirira, kako nastaje Vaša glazba?

Uvijek krećem od instrumentarija, a svakom djelu pristupam drugačije. Puno razmišljam o formi i boji te izvođačima, a u potrebu za traženjem vanjske inspiracije ne vjerujem jer postaje sama sebi svrhom i ne utječe na sam misaoni i kreativni proces skladanja.

 

Djelujete kao stalni dirigent Cantus Ansambla. Kakva je vaša umjetnička vizija zvuka ovog ansamlba?  

Cantus Ansambl je svestran ansambl sposoban izvoditi širok stilski spektar glazbenih djela. Shodno tome, u stanju je mijenjati i prilagođavati svoj zvuk, dalje istraživati, pronalaziti se i u novom i u starom zvuku. Također, sve više se okrećemo prema mlađoj publici ali i odgajamo nove generacije svirača punih entuzijazma prema Novoj umjetnosti.

 

 

Radite kao docent na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Je li moderna klasična glazba dovoljno zastupljena u planu i programu Akademije?

Primjećujem da je na nastavnom planu i programu moderna klasična glazba sve više prisutna. Možda ipak premalo, ali kreće se na bolje. Drago mi je da inicijativa kreće i od strane profesora i od strane studenata. Umjetnici ipak trebaju biti odraz vremena u kojem žive.

 

Kako popularizirati modernu klasičnu glazbu među širom publikom?

To je temeljit i zahtjevan proces, a uključuje dijalog, promidžbu, multimediju i edukaciju. Sve navedeno je vrlo česta tema u našim krugovima, a sa razvojem tehnologije i načina komunikacije javljaju se i nove ideje i mogućnosti kako približiti svijet moderne klasične glazbe široj publici. Svakako, odgoj kreće od malih nogu.

 

Koliko Vam osobno znači članstvo u programskom odboru MBZ-a? Koja je Vaša vizija novog izdanja festivala?

Neizmjerna mi je čast da sam dio mlađe (još se smatram mladim) generacije skladatelja pune entuzijazma i kreativne energije, kojoj je povjerena zadaća smišljanja Festivala. Mogu reći da se u našim idejama i promišljanjima iznimno dobro slažemo i upotpunjujemo iskustva. U ovim pandemijskim vremenima to je još veći izazov jer se okrećemo novim načinima komunikacije, povezujemo tehnologijom ono što je nemoguće uhvatiti uživo... Također, okrećemo se i potrebama edukacije mladih te organiziramo radionice za skladatelje i instrumentaliste.

 

Koji će vam događaj s prethodnih izdanja MBZ-a ostati u posebnom sjećanju?

Vrlo mi je teško odvojiti jedan događaj sa prethodnih izdanja, jer još od studentskih dana doživljavam svako Biennale kao cjelinu. Najviše pamtim atmosferu nakon dobrih koncerata ili događanja, kada u okruženju kolega prepuni entuzijazma i oduševljenja komentiramo što smo čuli i vidjeli i već sa radošću čekamo slijedeći dan. Ponekad su to skladbe, ponekad genijalni izvođači ili uistinu jedinstvena atmosfera Festivala.

 

U čemu je, prema Vašem mišljenju, značaj MBZ-a za kulturu Republike Hrvatske?

Osim što je MBZ festival koji je od svojih početaka vrlo visoko na svjetskoj karti kulturnih zbivanja, on i dalje ostaje jedna od najvažnijih manifestacijama na ovim prostorima, vječno je otvoren suvremenim glazbenim tekovinama (i šire!), ali i ostaje mjesto i vrijeme gdje se umjetnici i publika mogu susretati i izmjenjivati iskustva sa svim generacijama kreativaca.

dr.sc. Maja Trstenjak
dr.sc. Maja Trstenjak

Glavna urednica portala Sound Report