Knjiga Velida Đekića "Red! River! Rock!"
15.04.2014. 06:37
[caption id="attachment_1160" align="aligncenter" width="547"]
Naslovnica knjige "Red River Rock" Velida Đekića[/caption]
Svjedočanstvo o početku rocka u Hrvatskoj i istočnoj Europi
Mogu li socijalizam i zapadna pop-kultura zajedno? Nova knjiga riječkog autora Velida Đekića Red! River! Rock! govori da mogu, točnije da su mogli, za što je Rijeka jedan od ponajboljih primjera. Bio je prijelaz 50-ih i 60-ih, domaći proizvodni kolektivi ostvarivali su nove uspjehe, radničku klasu i poštenu inteligenciju s novinskih je fotografija promatrao maršal Tito. Mladići i djevojke iz Đekićeve knjige, međutim, malo su čitali novinske stranice, mnogo su više slušali programe Radio Monaca i Radio Luxembourga. Nazivali su ih čupavcima, električarima, krivcima za „plesno-urlatorske večeri“ u gradu na Rječini. A oni su bili samo mladići i djevojke koji su se odazvali prekograničnim ritmovima Elvisa Presleya, Shadowsa, Chubbyja Checkera i ostalih pop-zvijezda toga vremena. U povodu izlaska knjige iz tiska u Rijeci je postavljena spomen-ploča u sjećanje na nekadašnji klub Husar. Metaforički rečeno, ono što su Britaniji Liverpool i Cavern Club, to su Hrvatskoj Rijeka i Husar. Oba kluba otvorena su iste godine, s time da je Husar smjesta krenuo oštro, rock'n'rollom, a Cavern se toj vrsti glazbe prepustio tek 1960. godine. Husarova rock-zvijezda tada je već sjala tri godine, pa Cavern u toj usporedbi gubi. Zaostatak je morao nadoknađivati uz pomoć Beatlesa… Husar je djelovao od 1957. do 1964. godine. Pokrenulo ga je Društvo prijatelja zabavne muzike, koje je u njemu okupljalo mlade sklone rocku, redovno organizirajući program nazvan „ples sa ploča“. Husar je rock-klub i disko-klub u jednom. Izraz disko-klub tada još nije u optjecaju, ali je jasno kako je na djelu upravo to. Husar je prvi rock i disko-klub u Hrvatskoj, na području Jugoslavije i socijalističkog dijela Europe (dakle, on je početak rocka u istočnoj Europi!), te jedan od prvih disko-klubova na europskom kontinentu. Za usporedbu, dovoljno je podsjetiti na primjer Njemačke, koja je dobila svoj prvi disko-klub u Achenu 1959. godine, dvije godine poslije Rijeke. Prvi DJ u Husaru, što znači prvi domaći DJ uopće (ni termin DJ tada još ne postoji!), bio je Vito Franovich. Uz njega, ispunjavanja Husara rock-ritmovima prihvatili su se gramofonski čarobnjaci Tonči Host, Toni Habčić, Davor Plešković, Igor Barbalić, Zoran Dimitrijević, Zdravko Lešić i drugi. Nakon Husara, krenuli su plesnjaci sa živom rock-glazbom u dvoranama Sayonara, Dynamo, Mustafa, Thalia, Sahara, Car Emin, Index, na Mlaki, Tenisu, Nafti itd. Izdanje rekonstruira priču o tim plesnim prostorima, o pokretačima scene, izvođačima, graditeljima instrumenata, autorima, disc-jockeyima i fotografima. U kronološkom nizu od čak 40 portreta rock-družina, kojima pripada središnji dio knjige, mjesto su našli:Uragani, Kondori, Kon-Tiki, Meteori, Brucoši, Pepermint, Sinovi mora, Sonori, Riječani, Suveniri, Crni biseri, Jadran, Eho, Sirene, Plave zvijezde, Kvarner, Bohemi, Kristali, Elektroni, Automati, Novi automati, Mušketiri Sijela 18, Henric III, Demoni, Kockari, Grejs, Sjene, Mamini i tatini, Six Souls, Blow Up, The New, Boom Band, Tois, Horizonti, Neda & Miljenko & Dario, Lafan Karlo Set, Grupa 777 i Colosseum Ars 9.Knjigom Red! River! Rock! Rijeka je postaje prvi hrvatski i ex-jugoslavenski grad koji je monografski dokumentirao vlastitu rock-scenu toga desetljeća. Više nego primjereno, tragom činjenice da je Rijeka rodno gnijezdo rocka u Hrvatskoj & Jugoslaviji & socijalističkom dijelu Europe. Tu su postavljeni brojni kameni-temeljci scene: otvoren prvi rock-klub tadašnje države (disko-klub Husar, 1957), formiran prvi rock-sastav (Uragani, 1960), organiziran prvi nastup britanskog rock-benda u istočnoj Europi (Colin Hicks & Cabin Boys, 1960), načinjene prve autorske skladbe (Dario Ottaviani, 1962), započeo radom prvi rock-fotograf (Ante Škrobonja), pokrenut prvi jazz-rock bend (Grupa 777, 1969) itd. U takvom nizu senzacionalnih otkrića koje nudi knjiga izdvaja se i pojava pjevačice Eti Juvan, koja zvučnim i filmskim snimkama s njemačkom grupom Can, začinjavcima krautrocka, bilježi najveći međunarodni uspjeh ju-rock scene 60-ih. Izdanje ima 384 stranice, s oko 400 probranih, mahom nepoznatih fotografija.
