Specijal

Kako smo konzumirali glazbu u 2017.?

Kako smo konzumirali glazbu u 2017.?

Svjetska diskografska organizacija (IFPI) objavila je izvještaj ‘Connecting with music’ koji donosi pregled navika korisnika te trendova u korištenju glazbe u 2017. godini, izvijestila je Hrvatska diskografska udruga.

Na temelju istraživanja provedenog od strane agencije Ipsos Connect, izvještaj donosi trendove u korištenju glazbe kod internet korisnika na 13 vodećih svjetskih glazbenih tržišta, koja između ostalih uključuju SAD, Veliku Britaniju, Australiju, Kanadu, Francusku, Njemačku, Japan i druge.

Ljubitelji glazbe diljem svijeta sve snažnije otkrivaju streaming kao primaran način slušanja glazbe. Na globalnoj razini čak 45% korisnika glazbu sluša preko liceniranih (legalnih) servisa što je znatan porast u odnosu na 37% korisnika u 2016. godini. Pametni telefon je pak preferirani način slušanja plaćenih streaming servisa i to za čak 90% korisnika.

Mladi ljubitelji glazbe u dobi od 13 do 15 godina su u velikom broju fokusirani na glazbu koja predstavlja važan dio njihovih života, a pristupaju ju joj putem streaming servisa – njih 85%.

Servisi poput YouTuba gdje korisnici u većini sami objavljuju sadržaje i videe, zauzimaju veliku većinu u postotku glazbenih sadržaja na zahtjev koje korisnici slušaju. 85% korisnika YouTubea svaki mjesec koristi ovaj servis, a njih 76% sluša glazbu koju već znaju od ranije. Ipak, ovakvi servisi još uvijek ne plaćaju pravičnu naknadu glazbenoj zajednici te predstavljaju jedan od najvećih izazova u glazbenoj industriji.

Još jedan od ključnih problema glazbene industrije ostaje i pitanje piratskih sadržaja i nelegalnih pristupa glazbi, a danas je u tom pogledu predvodnik upravo stream ripping. 40% ukupno testiranog broja korisnika pristupa nelegalnim servisima, a čak 35% njih skida glazbu putem stream rippinga sa platformi poput YouTubea, 53% ovakvih korisnika su mladi u dobi od 16 do 24 godine.

Podaci iz ovog izvještaja naročito su zanimljivi hrvatskoj glazbenoj industriji koja zbog nedostupnosti legalnih glazbenih streaming servisa kasni za svjetskim trendovima. Od najvećih svjetskih glazbenih streaming servisa u Hrvatskoj je danas dostupan samo Deezer, dok bi dolazak drugih ključnih igrača poput Spotifyja i iTunesa omogućio da i Hrvatska uhvati korak s ostatkom svijeta, a na čemu i Hrvatska diskografska udruga aktivno radi.

IFPI u svom izvještaju donosi neke zanimljive pokazatelje o tome kako zaljubljenici u glazbu pristupaju svojim omiljenim sadržajima. Izvještaj također ističe jedan od ključnih problema današnje glazbene industrije tzv ‘value gap’ (vrijednosni jaz) koji se odnosi na nerazmjer prihoda koji ostvaraju platforme poput YouTuba zahvaljujući glazbenim sadržajima na kojima su bazirani te nedovoljnog povrata sredstava onima koji stvaraju i ulažu u glazbu. Ovo je zajednički problem kojim se bavi cjelokupna glazbena industrija te zajedno pozivamo nadležne zakonodavne institucije da pravovremeno reguliraju ovo pitanje.

Važno je i napomenuti kako se globalno digitalno glazbeno tržište nije dogodilo samo po sebi. Iza njega stoje diskografske kuće koje su sa svojim partnerima licencirale više od 40 milijuna snimaka iz svih dijelova svijeta. - istaknula je Frances Moore, direktorica Svjetske diskografske organizacije.

Cjelokupni izvještaj pronađite OVDJE

sound-report.com
sound report

Glazbeni magazin o domaćoj nezavisnoj sceni