Specijal

NEKAD I DANAS: Glazbeni festivali u Hrvatskoj

photo: Ferragosto Jam, credit: Filip Bušić

NEKAD I DANAS: Glazbeni festivali u Hrvatskoj

Od Zagrebačkog i Opatijskog preko Fiju briju i Radara do INmusica i Ferragosta, glazbeni festivali u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko desetljeća postali su neizostavan i značajan kulturni, turistički i društveni faktor, a iako privremeno opstruirani globalnom pandemijom virusa COVID-19, očekivan je njihov veliki povratak u punom sjaju. U rubrici “Nekad i danas” donosimo vam priču o glazbenim festivalima na prostoru Lijepe naše.

Za početak cijele priče trebalo bi definirati što se uopće podrazumijeva pod riječi festival. Definicija koja se ponavlja u većini izvora bila bi: “organizirani događaj, uglavnom u trajanju od nekoliko dana koji uključuje nastupe većeg broja raznih izvođača.”. Većina nas danas upravo tako i vizualizira događaj koji zovemo glazbeni festival, no riječ “festival” nose i brojne manifestacije koje se po trajanju, konceptualno ili sadržajno razlikuju danas najpopularnijih svjetskih festivala poput Glastonburyja ili Coachelle te nastaju prijepori u samom poimanju jer mnogi tvrde da se danas bilo što može nazvati festivalom iako ne udovoljava svjetskim standardima. Ovaj sukob mišljenja ostavljamo za neku drugu priliku i započinjemo s prvom glazbenom manifestacijom popularne glazbe koja je u nazivu nosila riječ “festival”.

photo: INmusic festival, credit: Filip Bušić

Sada već davne 1953. godine pod nazivom “Izaberite najbolje plesne melodije 1953. “ u dvorani Istra, današnjem Zagrebačkom kazalištu mladih održan je prvi Zagrebački festival. Festival je bio zamišljen kao festival skladatelja te je već prvo izdanje stvorilo veliku popularnost te tradiciju koja se o održava već šezdeset i osam godina. Kroz desetljeća mijenjali su se trendovi, izvođači, formati, no Zagrebački festival iako ne više jedini hrvatski festival i dalje je zadržao svoju popularnost među strukom i ljubiteljima popularne glazbe iako mnogi današnji format I kvalitetu smatraju slabijom u odnosu na izdanja otprije nekoliko desetljeća. Nakon uspjeha Zagrebačkog festivala, 1958. godine krenuo je Opatijski festival pod tadašnjim nazivom “Dani jugoslavenske zabavne muzike”,a slijedio je i Splitski festival 1960. godine. Spomenuti festivali, ali i drugi brojni sličnog formata primarno su orijentirani na popularnu i zabavnu glazbu.

photo: Ferragosto Jam, credit: Filip Bušić

Suvremena glazba prvi festival je dobila 1961. godine kada je održano prvo izdanje Muzičkog biennala Zagreb, a cilj je bio suvremene svjetske glazbene trendove približiti domaćoj publici. Osim glazbe repertoar je proširen i na suvremeni ples, eksperimentalni teatar, jazz glazbu, simfonijske orkestre, alternativu glazbu i druge pa su svoje mjesto na festivalu imali priliku pronaći izvođači koji se nisu uklapali u klasične estradne formate. Muzički biennale Zagreb i dan danas je ostao jedan od najrelevantnijih kulturnih događaja međunarodnog karaktera u Hrvatskoj.

photo: Pozitivan koncert, credit: Filip Bušić

Ljubitelji rock glazbe na svoje su došli 1993. godine kada je održano prvo izdanje kultnog Fiju briju festivala koji je nastao u kaotičnim godinama Domovinskog rata te nije bio samo koncert, odnosno samo festival, nego je postao simbolom jedne generacije. Fiju briju se održavao u zagrebačkom Domu sportova od 1993. do 1998. godine, a na njemu su nastupali Majke, Let 3, Pips, chips & videoclips, Hladno Pivo, Kojoti, KUD Idioti te Laufer koji se posebno za okupio za ponovno pokretanje festivala 2004. godine. Fiju briju bio je prvi masovni dvoranski festival u Hrvatskoj, a nakon njega takav recept su koristili Pozitivan koncert, Brijačnica i brojni drugi.

photo: Zagreb Beer Festival, credit: Filip Bušić

Novo tisućljeće u Hrvatsku je donijelo i sasvim drugačiji tip festivala o kojima je naša publika ranije mogla samo sanjati. 2006. godine na zagrebačkoj Šalati održalo se prvo izdanje onoga što će postati najveći internacionalni open air festival u Hrvatskoj – INmusic. Već sljedeće godine festival je prebačen na jarunsko jezero gdje se (uz pandemijsku pauzu) održava neprekidno do danas te ugošćuje neka od najvećih glazbenih imena današnjice. Pozornicama INmusic festivala prošli su Nick Cave, The Prodigy, Moby, Queens of the Stone Age, Cypress Hill, Alice in Chains, Garbage, The Cure, Kings of Leon i brojni drugi, a osim atraktivnih nastupa festival obilježavaju razni popratni sadržaji te kamp u kojem posjetitelji mogu boraviti tijekom trajanja festivala.

photo: Brijačnica, credit: Filip Bušić

INmusic festival otvorio je vrata ovakvom, po mnogima, “pravog” konceptu ljetnog open-air festivala te je nastao pravi boom sličnih manifestacija. Među onima koje je potrebno istaknuti je obožavani, nažalost ugašeni i nikad prežaljeni Terraneo festival u Šibeniku, Sea Star koji se i dalje održava u Umagu i Ferragosto Jam na Orahovačkom jeziku. Danas gotovo svaki žanr glazbe ima svoj ljetni festival. Ljubitelji elektronske i dance glazbe posjećuju nezaobilaznu Ultru u Splitu, obožavatelji duba, raggae, ska i d'n'b ne propuštaju Seasplash koji se nakon više od petnaest godina održavanja u Puli preselio u Šibenik, Monteparadiso je jedan od najdugovječnijih punk festivala te se u Puli održava od 1992. godine, Fresh Island Festival i Graffiti na Gradele redovito ugošćuju velika svjetska i domaća hip hop imena...

Trenutno je teško uopće pobrojati sve aktualne festivale bili dvoranski ili open air, što je samo dokaz da festivalska scena u Hrvatskoj (kako god definirali riječ festival) trenutno cvate i raste te je interes za sve vrste glazbenih festivala ogroman. Od skromnih početaka i dugog perioda koji je bio potreban da nađu svoje mjesto pod suncem na domaćoj koncertnoj sceni, festivali su u ovom trenutku “vruća roba” s velikim potencijalom za daljnji rast te se nadamo njihovom povratku na velika vrata i nakon ovih nezahvalnih pandemijskih vremena.

Mirta Klarić
Mirta Klarić

Urednica odjela razvoja, produkcije i realizacije zabavnog sadrzaja